Sjever nije kazna. Zapad jest.

Orijentacija je jedina odluka o kući koja se poslije ne popravlja: zid se pomiče, prozor se povećava, strana svijeta ostaje ista.

Pitanje o orijentaciji obično dolazi prerano ili predugo prekasno. Prerano, kad se parcela još gleda i netko pita je li dobro što gleda „na sunčanu stranu”. Prekasno, kad je tlocrt već nacrtan i dnevni boravak je slučajno završio prema ulici.

Sunce nad Hrvatskom stoji na dvije visine

Cijela se tema svodi na dvije brojke po lokaciji: koliko je sunce visoko u podne najdužeg i najkraćeg dana. Visina u podne dobiva se iz zemljopisne širine i deklinacije Sunca, koja na solsticij iznosi 23,44°. Za Zagreb i za obalu izlazi ovo.

Split ljeti u podne dobije sunce samo 2,3° više od Zagreba. To je manje nego što ljudi očekuju i ima jednu praktičnu posljedicu: geometrija južnog pročelja gotovo je ista u cijeloj Hrvatskoj, a ono što se od Zagreba do Splita stvarno mijenja je toplina, ne kut.

Zanimljivija je zadnja kolona. Ljeti sunce izlazi na azimutu 54°, dakle sjeverno od istoka, i zalazi na 306°, sjeverno od zapada. Dan opiše luk od oko 250°. Zimi izlazi na 124° i zalazi na 236°: luk od oko 112°, sav nad jugom. Ista parcela, dva potpuno različita neba.

Ljeti sjeverna strana ima sedam sati sunca, zimi nijedan

Iz tog luka slijedi nalaz koji većinu ljudi iznenadi. Na 21. lipnja sjeverno pročelje u Zagrebu ima izravno sunce od izlaska u 5:06 do oko 8:40, i onda ponovno od oko 17:20 do zalaska u 20:50. Ukupno oko sedam sati. Od jesenskog do proljetnog ekvinocija sjeverno pročelje ne dobije izravnog sunca ni minute, jer sunce cijelo to doba izlazi i zalazi južno od istočno-zapadne osi.

Zato sjever nije neprijatelj, nego drugačiji materijal. Sjeverna soba ima mirno, ujednačeno svjetlo bez odsjaja i bez podnevne vrućine, pa na sjever s dobrim razlogom idu radna soba, atelje, ostava, garderoba, tehnička prostorija i garaža. Ulaz i prilaz također, jer se tamo ne boravi. Pogreška nije sjeverna prostorija. Pogreška je sjeverni dnevni boravak u kojem se svjetlo pali u dva popodne.

Spavaće sobe idu na istok. Jutarnje sunce je nisko i kratko, budi i ne pregrijava, a do poslijepodneva je soba već u sjeni vlastite kuće. Kuhinja voli istok i jugoistok: doručak je osvijetljen, a radna ploha nema zapadni odsjaj u lice dok se kuha večera.

Jug se rješava geometrijom, zapad se ne rješava

Južno pročelje je najlakši dio zadatka i jedini koji se riješi crtežom, bez uređaja. Streha ili istaka duboka 1,19 m nad nadvojem na 2,9 m potpuno zasjeni ostakljenje visine 2,6 m kad je sunce na 67,6°. U praksi se to zaokruži na 1,20 m. U Splitu je dovoljno 1,06 m, dakle toplije mjesto traži pliću strehu, jer je sunce tamo ljeti nešto više.

Ista streha zimi propušta nisko sunce duboko u prostor. Kroz otvor visine 2,6 m podnevna zimska zraka u Zagrebu prelazi 6,45 m poda, mjereno od stakla; bez strehe bi otišla 6,9 m, jer ju tada ograničava samo gornji rub stakla. Usporedite to s pravilom da soba ne smije biti dublja od 2,5 svijetle visine, što pri visini 2,60 m daje najviše 6,50 m. Zimsko sunce u Zagrebu dođe, dakle, gotovo točno do najdaljeg zida sobe koja je dopuštene dubine. Jedan potez, dva godišnja doba, nikakvo održavanje.

Zapad je drugi posao. Poslijepodnevno sunce je nisko i ulazi ispod svake nadstrešnice. Na 21. lipnja u Zagrebu u 18 sati sunce je na 26° i kroz otvor visine 2,2 m osvijetli 4,4 m poda; u 19 sati je na 16° i dobaci 7,6 m. Streha od 1,2 m prestaje zasjenjivati gornji rub takvog stakla već kad sunce padne na 14°. Sve što je niže od toga traži okomita sjenila, vanjske kapke, pomične lamele ili stablo na pravom mjestu. Zapadno staklo bez vanjskog zaklona najčešći je razlog zbog kojeg se u novoj kući nakon prve godine ugrađuje klima.

Koliko se toga skupi, vidi se u broju dana. Zagreb-Maksimir u prosjeku ima 22 vruća dana godišnje s najvišom temperaturom 30 °C ili više, i 80 toplih dana s 25 °C ili više. Split-Marjan ima 44 vruća i 109 toplih. Dnevni maksimum pada u isti sat u kojem zapadno staklo prima punu zraku.

Parcela i cesta rijetko dopuštaju idealnu orijentaciju

Sve gore pretpostavlja da kuću smijete okrenuti kako želite. Rijetko smijete. Kuću okreću međe, građevinski pravac iz urbanističkog plana, položaj pristupne ceste i ono što su susjedi već izgradili.

Najbolji je slučaj pristup sa sjevera. Kuća se gura uz sjevernu među, ulaz i garaža gledaju na ulicu, dnevna zona i vrt ostaju na jugu, a terasa je izvan pogleda s ceste. Pristup s istoka ili zapada gotovo je isto tako dobar: kuća se položi po dubini parcele, ulaz ide na kratku stranu, duga fasada ostaje slobodna za jug.

Pristup s juga je pravi zadatak, jer ulaz i dnevni boravak traže istu stranu. Tada kuća ide naprijed, uz južnu među, a dvorište se otvara prema jugozapadu iza zida, ili se kuća savije u L oko unutarnjeg dvorišta koje preuzme ulogu vrta. Logika rješenja je uvijek ista: reprezentativna strana i dnevna strana se razdvajaju, a prema ulici idu ulaz, garaža i mali otvori.

Provjerite i sjene koje ne dolaze od vaše kuće. Kuća visoka 6 m baca 21. prosinca u podne u Zagrebu sjenu dugu 15,8 m. Ako susjed s juga takvu kuću već ima na pet metara od međe, vaš jug nije jug nego sjena. To se vidi na crtežu prije kupnje parcele, ne poslije.

Na obali sunce i vjetar dolaze s iste strane

Kontinent i obala nisu isti zadatak, i razlika nije samo u toplini. Zagreb-Maksimir ima 1.951 sat sunca godišnje, Split-Marjan 2.645. U prosincu je razlika najgrublja: Zagreb 49,6 sati u cijelom mjesecu, dakle 1,6 sata dnevno, Split 120,8 sati, oko 3,9 dnevno. Na kontinentu se zimsko sunce hvata svakim kvadratom južnog stakla, jer ga nema dovoljno. Na obali se zimsko sunce hvata usput, a ljetno se brani.

Onda dolazi vjetar i pokvari simetriju. Bura je hladan vjetar s kopna, sa sjevera i sjeveroistoka, i puše pretežno u hladno doba godine. Jugo je vjetar jugoistočnoga do južnoga smjera, također češće u hladnom dijelu godine. Sjever je, dakle, strana s koje dolazi i najmanje svjetla i najgrublji vjetar, i to se lijepo poklapa: tamo ionako idu zatvorene prostorije i mali otvori. Jug se ne poklapa. Strana koju otvarate zbog sunca ista je strana s koje dolazi jugo, pa južna terasa na obali traži zaklon koji kontinentalna ne traži: bočni zid, zatvoreni kut lože, natkriveni dio uz samu kuću. Terasa bez zavjetrine na jugu koristi se u srpnju, a u studenom ne.

Što ova odluka mijenja

• Tlocrt. Servisna traka uz sjeverni zid, dnevni prostor uz jug, spavaće na istok. To određuje gdje su stubište i instalacijski zid, dakle i konstrukciju.
• Veličinu i visinu otvora. Jug ide na velike i visoke otvore, jer visina nadvoja određuje koliko duboko zimsko sunce ulazi. Zapad ide na manje otvore ili na otvore s vanjskim sjenilom. Sjever ide na otvore veličine prema potrebi za svjetlom, ne prema pogledu s ceste.
• Sjenila. Na jugu je sjenilo dio kuće (streha, istaka ploče, pergola) i plaća se u konstrukciji. Na zapadu je sjenilo pomični uređaj i plaća se u stolariji i kasnijem održavanju.
• Budžet za hlađenje. Orijentacija određuje je li klima nužna ili poželjna. Kuća s južnim ostakljenjem pod strehom i zaštićenim zapadom može proći s jednom jedinicom. Kuća s nezaklonjenim zapadnim ostakljenjem traži sustav i troši ga svakog kolovoza.